Hramadstva55

U samym centry Pinska vykarčavali staryja jełki

U centralnaj častcy horada rekanstrujujuć miemaryjał da 80-hodździa Pieramohi. Staryja jełki, jakija byli daŭniaj častkaj haradskoha asiarodździa, vykarčavali. Haradžanie aburylisia. Tolki ŭłady ich nie pačuli, piša Media-Polesye. 

Hetych dreŭ bolš niama

Što pra rekanstrukcyju kažuć pinčuki

U kamientarach ludzi vykazali abureńnie i ździŭleńnie. Ludzi pisali, što «serca ablivajecca kryvioj», «heta byŭ kutok dziacinstva», «cełaja epocha syšła». 

«Hetyja jeli byli najlepšym pomnikam. Tam prajšło žyćcio nie adnaho pakaleńnia».

«Horad pieratvarajecca ŭ bietonnaje piekła. Dzie zielanina, dzie duša?»

Pinčuki ździŭlajucca, čamu padobnyja prajekty realizujucca biez adkrytaha abmierkavańnia:

«Čamu ŭłada samavolna prymaje padobnyja rašeńni? Heta pavinien być kalektyŭny dyjałoh».

«Haradžan nichto nie pytaŭsia. Prosta pryjšli i vysiekli».

U abmierkavańni kamientatary padkreślivajuć, što zamiena jełak na tui i plitku nie apraŭdana ni estetyčna, ni funkcyjanalna:

«Nasadzili tuju, a jana cieni nie daje. Śpiakota i pustata».

«Plitka — nie alternatyva drevu. Heta škodnictva».

«Raniej možna było schavacca ad sonca ŭ cieni, fantanach i jełak. A zaraz plitka i asfalt».

«Horad źmianiŭ svoj tvar. Chutka budzie jak u Dubai — horača, kamienna i pusta».

Va ŭładaŭ — svajo bačańnie

«Z ulikam taho, što treba było zamianiać darožki, jakija na siońniašni dzień paškodžany karaniami, dreŭ vysokarosłych, jak ni škada, ale pryjšłosia vydalić raniej pasadžanyja jełki, jakija byli vysadžany niedzie ŭ 1976 hodzie», — paviedamiŭ TRK «Pinsk» načalnik ŽREU Hienadź Dubojski.

Pa słovach čynoŭnika, drevy imknulisia zachavać, ale z ulikam kamunikacyj i darožak heta nie stałasia mahčymym. Zapłanavana vysadka novych dreŭ, jakija, na dumku kiraŭnika ŽREU, upišucca ŭ abnoŭleny łandšaft.

«Usie darožki, padjomy, prystupki buduć vykanany ŭ plitcy. Plitka vybrana jak «praciah našaj piešachodki, kab ansambl vyhladaŭ adzinym», — prainfarmavaŭ Hienadź Dubojski.

Kamientary5

  • Pustynia Hobi
    03.04.2025
    Kab sałdaty viedali što tak budzie, takoje "pobiedobiesije" to adrazu zdalisia b u pałon u 1941
  • ayv
    03.04.2025
    u Pinsku byŭ adnojčy ŭ školnyja hady. I, čamuści, pamiataju mienavita hetyja jełki.
  • Varvary kirujuć
    03.04.2025
    ayv, Varvary z łukašenkaŭskaj administracyi źniščyli adzin ź simvałaŭ Pinsku.

Ciapier čytajuć

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja12

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja

Usie naviny →
Usie naviny

Hałoŭčanka parazvažaŭ, čamu biełarusy ličać ceny ŭ dalarach, a rasiejcy — nie13

Zialenski prapanuje Rasii padoŭžyć zabaronu na dalnabojnyja ŭdary na 30 dzion

Italjaniec pierajechaŭ u biełaruskuju viosku i pačaŭ piačy sapraŭdnuju picu na drovach7

Bramnika «Dynama», jakomu kidaŭ šajby Łukašenka, nie puścili na lod «praz parušeńnie režymu»1

Kitaj paśpiachova vyprabavaŭ niajadziernuju vadarodnuju bombu2

Navukoŭcy śćviardžajuć, što adkryli novy koler, jaki nichto raniej nie bačyŭ. Ale ŭbačyć jaho amal nierealna4

«90 čałaviek vyhnali pad piakučaje sonca i trymali tam try hadziny. Ja paŭtarała tolki adnu malitvu: niachaj im usio vierniecca»14

Šrajbman nazyvaje svaju hałoŭnuju aściarohu nakont čynoŭnikaŭ-technakrataŭ pry Łukašenku35

Biełarusy ŭžo źbirajuć hryby košykami2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja12

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić